DT News - Serbia & Montenegro - Stres i kako ga prevazići - 1.deo

Search Dental Tribune

Stres i kako ga prevazići - 1.deo

Zoran Zrnić, instruktor joge "Joga studio Hipokrat" Novi Sad

čet. 11 januar 2018

Sačuvaj

Stres je reakcija koju ljudi imaju kada su pod velikim pritiskom ili zahtevima koji su postavljeni pred njih, i ta reakcija se pojačava kada pojedinac veruje da nije u stanju da se nosi sa situacijom.

Stres je svima jako dobro poznat, ali je vrlo retko pravilno shvaćen. Neki koriste taj pojam da bi objasnili uzrok svog stanja. Drugi koriste taj pojam da bi izrazili svoju fizičku, psihološku i fiziološku reakciju na neki spoljašnji uticaj.

Stres ne počiva ni u situaciji niti u osobi, on zavisi od transakcije između ta dva - situacije i osobe. Stres nije samo jednostavan slučaj uzroka i posledice. Mnogo je različitih faktora koji utiču na to da li će se pokrenuti mehanizam stresa, koliko će dugo trajati i koliki je stepen negativnog uticaja koji će imati na nas.

Nasuprot popularnom mitu, stres nije specifičan problem XX i XXI veka. Stres postoji od početka evolucije, samo su se uzroci stresa promenili. Moderno društvo je postalo mnogo kompleksnije i radikalne promene se dešavaju u samo nekoliko godina. Mnogo je dobrobiti od toga što živimo u ovako brzom, industrijalizovanom, modernom društvu, mada je to društvo pred nas postavilo kompleksne zahteve u pogledu psihološkog i fiziološkog zdravlja i zbog toga je problem stresa toliko aktuelan. Uzroci stresa danas su drugačiji, više su psihološke nego fizičke prirode. Ali nije potrebno da se vratimo u kameno doba da bismo povratili svoje dobro zdravlje i nije moguće ukloniti sav stres iz naših života. Ono što mi možemo, i treba da uradimo, je da naučimo kako da se nosimo sa stresom na pozitivniji i manje destruktivan način. Treba da koristimo dostupne veštine i znanja kako bi smo umanjili njegov uticaj na naše živote. Nismo bespomoćni, postoje mnogobrojne tehnike i metode koje nam pomažu da se izborimo sa stresom. Znanja o stresu pomažu da naučimo kako da smanjimo njegov negativan uticaj na naše živote .

Stres je reakcija koju ljudi imaju kada su pod velikim pritiskom ili zahtevima koji su postavljeni pred njih, i ta reakcija se pojačava kada pojedinac veruje da nije u stanju da se nosi sa situacijom.

Treba razlikovati pritisak i stres. Pritisak je stimulans koji vodi napretku i čini život interesantnijim. Ako je pritisak velik i traje u dužem vremenskom periodu može se razviti u stres.

Stresor je nešto što izaziva stres. Stresor je okidač i on izaziva reakciju u našem organizmu.

Stresori mogu biti:

  1. Eksterni uticaji - Važni životni događaji (selidba, smrt bliske osobe, promena posla, razvod) i dnevne neprijatnosti (redovi u institucijama, gužva u saobraćaju, bučan komšiluk)
  2. Interni uticaji - Uverenja, stavovi, očekivanja, percepcija, zapažanja. Lokus kontrole je interni, ako verujemo da mi upravljamo svojim životima, ili eksterni, ako verujemo da naši životi u najvećoj meri zavise od spoljašnjih uticaja

Simptomi - znaci stresa mogu se ispoljiti na:

  • Fizičkom nivou - kako naše telo reaguje
  • Psihološkom nivou - kako mislimo i osećamo
  • Bihejvioralnom nivou - kako se ponašamo

Vrste stresa

  1. Akutni stres je najčešći oblik stresa i on u osnovi treba da nam pomogne da izbegnemo ili prevaziđemo situaciju koja nas ugrožava. Akutni stres traje nekoliko minuta posle čega se organizam vraća u homeostazu.
  2. Epizodni akutni stres je akutni stres koji se često ponavlja. Izazivaju ga interni stresori tj. zavisi od tipa ličnosti. Jedna vrsta se javlja kod osoba koje sebi zadaju prevelike ciljeve i nikada nisu zadovoljne Druga vrsta se javlja kod osoba koje su neprestano zabrinute i u svemu vide pretnju i opasnost.
  3. Hronični stres je oblik stresa koji se javlja kod osoba kod kojih akutni stres traje duži vremenski period. Hronični stres može da traje satima, danima i godinama.

“Fight or flight” mehanizam

Ljudska vrsta je opstala i proširila se na zemlji prolazeći kroz teška i stresna razdoblja. Jedan od faktora koji nam je omogućio da preživimo je sistem koji se zove ”fight or flight” (boriti se ili pobeći). Kada procenimo da smo fizički ili psihološki ugroženi, urođeni refleks, alarmni sistem u našem mozgu aktivira električni impuls i pokreće različite hormone. Kaskadno se oslobađa preko 30 hormona stresa, a najvažniji su epinefrin, norepinefrin i kortizol. Epinefrin i norepinefrin luče se iz srži nadbubrežne žlezde. Kortizol se luči iz kore nadbubrežne žlezde. “Fight or flight” mehanizam pokreće oko 1.400 različitih biohemijskih i fizioloških promena u našem orgnizmu. Oslobađanje hormona u krvotok ima moćne i široko rasprostranjene efekte na našu telesnu biohemiju, fiziologiju i psihologiju i daje nam snagu i brzinu koja nam je potrebna da bi se nosili sa ugrožavajućom situacijom. Dolazi do psiholoških promena pa postajemo mnogo oprezniji, ali i agresivni, ljuti, uplašeni. To nam pomaže kada smo fizički ugroženi. U slučaju psihološke pretnje, ovakva reakcija nam nije od pomoći i ne koristi nam. Mozak ne razlikuje stvarnu od potencijalne opasnosti. Mehanizam se pokreće i kad gledamo horor film. Alarmna reakcija treba da traje kratko, nekoliko sekundi ili minuta da bismo se nosili sa fizičkim pretnjama. Danas je ta ugroženost uglavnom psihološke prirode i traje satima, danima, pa i godinama. Mehanizam je dizajniran da se pokreće povremeno, međutim, savremeni način života ga produžava i prečesto aktivira, što izaziva mnogobrojne zdravstvene probleme. Problemi postaju još gori zbog neadekvatne, loše ishrane bogate masnoćama i ugljenim hidratima. Nedovoljno kretanje - nedostatak fizičke aktivnosti dodatno povećava negativne efekte na naše zdravlje.

Fiziologija stresa

Pokretanjem ”fight or flight” mehanizma istovremeno se aktiviraju električni i nervni impuls.

  • Kratkotrajni električni impuls

Električni impuls kreće iz hipotalamusa i kroz simpatički deo autonomnog nervnog sistema prenosi se velikom brzinom (nekoliko milisekundi) do nadbubrežne  žlezde, tačnije do njene srži, odakle se u krvotok luče hormoni epinefrin i norepinefrin.

  • Dugotrajni hormonski impuls

Hormonski impuls kreće iz hipotalamusa (traje nekoliko minuta) tako što se luči kortikotropni oslobađajući faktor koji stimuliše hipofizu da oslobodi u krvotok adrenokortikotropni hormon koji stimuliše nadbubrežnu žlezdu, tačnije njenu koru, da izluči u krvotok kortizol koji se smatra glavnim hormonom stresa.

“Fight or flight” mehanizam pokreće čitav niz telesnih reakcija koje nam pomažu da se borimo ili pobegnemo: povećava se protok krvi, broj eritrocita, krvni pritisak i broj otkucaja srca, kao i nivo šećera i masti u krvi; ubrzava se disanje, a usporava varenje; mišići se kontrahuju da bismo dobili na snazi i brzini; šire se zenice; sluh postaje oštriji; pojačava se znojenje; lučenje pljuvačke se smanjuje; strah i uznemirenost se povećavaju; misli nam se ubrzavaju.

Kratkotrajan izliv kortizola u krvotok ima pozitivan uticaj tako što podiže nivo šećera u krvi, nakratko potpomaže imuni odgovor, izvlači kalcijum iz kostiju da bi bio dostupan mišićima, povećava prag bola i poboljšava kratkotrajnu memoriju.

Dugotrajno povišen nivo kortizola u krvi ima razoran uticaj na naš organizam, jer je rezultat njegovog produženog delovanja konstantno visok nivo šećera u krvi, gubljenje kalcijuma iz kostiju, supresija imunog sistema, povišen krvni pritisak, gubitak mišićne mase, akumulacija masnih naslaga i gubitak spoznajnih sposobnosti.

Negativni efekti stresa

Stres sam po sebi nije bolest. Hronični stres može da bude faktor u izazivanju kliničke depresije ili anksioznosti.

Hronični stres može da izazove niz zdravstvenih problema fizičke i psihološke prirode: dijabetes, migrenu, infarkt, psorijazu, hipertenziju, herpes, nesanicu itd.

Načini sprečavanja negativnih efekata stresa i povećanja otpornosti organizma:

  1. Dobro spavanje
  2. Kretanje - fizička aktivnost
  3. Pozitivne misli i emocije
  4. Zdrava ishrana
  5. Stres menadžment

Stres menadžment strategije

Stres menadžment je sposobnost da se nosimo sa pritiscima s kojima smo suočeni iz dana u dan tj. sposobnost da se nosimo sa stresom i da se adaptiramo na njega. Nije moguće eliminisati sve stresore, ali postoje mnogobrojni načini da se nosimo s njima.

Postoje tri strategije za eliminisanje ili umanjivanje negativnih efekata stresa:

  1. Uraditi nešto povodom uzroka stresa, eliminisati stresor. Prvi korak je da analiziramo i uočimo šta je to što izaziva stres u našem organizmu. Potom treba da razmislimo da li možemo da eliminišemo potencijalni ili stvarni uzrok stresa, i, ukoliko je to moguće, da ga eliminišemo.
  2. Promeniti i prilagoditi način razmišljanja i stav prema samom stresu kao reakciji našeg organizma i stresoru kao izazivaču te reakcije.
  3. Koristiti pomoćne, podržavajuće tehnike da nas zaštite od stresora ako ne možemo da ih promenimo ili eliminišemo.

U stres menadžement tehnike spadaju:

  • Body-mind tehnike
  • Abdominalno - dijafragmalno disanje
  •  Joga, Tai Chi, Chi Gong
  • Meditacija
  • Šetnja u prirodi
  • Društvena podrška – porodica, prijatelji, kolege s posla

Stomatolozi su, u poređenju s drugim zanimanjima, najviše izloženi negativnim efektima stresa. U narednom izdanju DT bićenastavak br. 2 više reči o stresu kod stomatologa.

Autor: Zoran Zrnić - Ekonomista | Dipl.menadžer | Joga učitelj | Profesionalni Coach. Osnivač kompanije “Hipokrat Dental Depo” koja se od 1990. bavi distribucijom stomatološkog materijala. Osnivač kompanije “Hipokrat Joga Studio” 2012. i instruktor u joga studiju. Peofessional Coach |  NLP Master | Reiki praktičar. Trenutno je na Master studijama iz Integrativnih zdravstvenih nauka. Uža specijalnost stres i "mind - body" tehnike. Zoranovu detaljnu biografiju pogledajte na njegovom Linkedin profilu

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement