Search Dental Tribune

Studija istražuje uticaj antipsihotičnih lekova na oralno zdravlje

Nedavna studija koju su sproveli istraživači u Španiji bavila se efektima antipsihotika na oralno zdravlje. (Fotografija: Pixabay/Pexels)

pet. 29 avgust 2025

Sačuvaj

BILBAO, Španija: Iako su sistemske zdravstvene implikacije neuropsihijatrijskih poremećaja dobro poznate, njihova veza sa lošim oralnim zdravljem – posebno direktni efekti antipsihotičnih lekova na usnu duplju – dobila je relativno malo pažnje. Popunjavajući tu prazninu, nova studija sa Univerziteta Baskije, Bilbao pružila je detaljan uvid u neželjene oralne efekte povezane sa antipsihotičnim lekovima. Utvrđeno je da su ovi lekovi često povezani sa poremećajima u protoku pljuvačke, upalom i gubitkom zuba i da su određeni lekovi povezani sa specifičnim oralnim stanjima.

Koristeći evropsku bazu podataka EudraVigilance, studija je ispitala sumnje na oralne neželjene efekte prijavljene u vezi sa tipičnim i atipičnim antipsihotičnim lekovima, identifikujući 5.663 slučaja povezanih sa atipičnim lekovima i 787 sa starijim tipičnim agensima. Iako su noviji antipsihotici bili povezani sa većim brojem prijava ukupno, stariji lekovi su pokazali jače povezanosti sa određenim poremećajima oralnog zdravlja.

Poremećaji u protoku pljuvačke pojavili su se kao najčešće prijavljeni problem, a često su primećene kserostomija i hipersalivacija. Lekovi koji su u osnovi olanzapin i quetiapin su često bili povezani sa kserostomijom i gubitkom zuba, a clozapin je bio snažno povezan sa hipersalivacijom, što je činilo 1.619 prijava - najveći broj za bilo koji pojedinačni lek. Svi antipsihotici, osim klozapina, bili su povezani sa orofacijalnom diskinezijom, a aripiprasol je pokazao najjaču povezanost i sa ovim stanjem i sa edemom jezika kod adolescenata. Ostala prijavljena oralna stanja uključivala su karijes, upalu pljuvačnih žlezda i gubitak zuba. Nisu primećene razlike u pojavi neželjenih efekata zasnovane na polu.

Iako nalazi pokazuju jasnu vezu između upotrebe antipsihotika i poremećaja oralnog zdravlja, koautorka studije dr Nerea Hauregizar (Dr Nerea Jauregizar) sa Odeljenja za farmakologiju Univerziteta u Baskiji naglasila je da se uzročnost ne može potvrditi. To je zato što pacijenti sa poremećajima mentalnog zdravlja često uzimaju više različitih lekova, uključujući antidepresive, hipnotike i lekove za sistemska stanja. Loša oralna higijena, zloupotreba supstanci i ograničen pristup stomatološkoj nezi su takođe češći u ovoj grupi, što povećava rizik od oralnih bolesti.

U svetlu nalaza studije, autori su naglasili važnost integrisanja oralnog zdravlja u lečenje pacijenata koji primaju antipsihotičnu terapiju. Veruju da sistematske provere oralnog zdravlja i ciljana podrška mogu poboljšati kvalitet života, posebno za osobe sa šizofrenijom, koje se često suočavaju sa stigmom i preprekama u lečenju. Preventivne mere treba da se fokusiraju na obezbeđivanje dobre oralne higijene i životnih navika, praćenje funkcije pljuvačke, blagovremeno rešavanje promena i negovanje bliske saradnje između psihijatara i stomatologa kako bi se rano otkrile i lečile komplikacije u oralnom zdravlju.

Studija pod nazivom “Oral adverse effects of antipsychotic medications: A case/noncase analysis of EudraVigilance data” objavljena je 21. aprila 2025. godine u onlajn izdanju časopisa Oral Diseases, pre objavljivanja u štampanom izdanju.

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement