DT News - Serbia & Montenegro - Kako napraviti održivu stomatološku ordinaciju

Search Dental Tribune

Kako napraviti održivu stomatološku ordinaciju

Prema autoru članka, održiva stomatologija pomaže da radno mesto bude privlačnije, etički ispravnije i može poslužiti kao odličan marketinški alat. (Fotografija: elenabsl/Shutterstock)

pon. 7 novembar 2022

Sačuvaj

Dva glavna cilja održive stomatologije, a to su dobro oralno zdravlje i smanjen negativan uticaj na životnu sredinu, mogu se postići fokusiranjem na preventivnu negu i kvalitetnu operativnu negu. Međutim, velika količina otpada koju dnevno proizvodi stomatološka ordinacija je problem koji zahteva da mu se hitno posveti pažnja.

Smanjenje emisije gasova — složen zadatak

Zubni karijes i parodontitis su dve od najčešćih bolesti u svetu. Dakle, primarni cilj održive stomatologije je unapređenje kvaliteta života kroz preventivnu negu i kvalitetnu operativnu negu. Da bi se ovo moglo ponuditi siromašnom delu globalne populacije, povećanje emisije gasova je neizbežno.

Međutim, iz ekološke perspektive, želimo da stanovništvo ima neposredan pristup stomatološkoj nezi, ali ne želimo da pacijenti prečesto posećuju stomatološku ordinaciju. Nakon proizvodnje stomatoloških materijala i stomatološkog otpada koji nastaje u svakodnevnoj praksi, putovanja pacijenata i osoblja su najveći emiteri gasova i pravljenja efekta ‘staklene bašte’ u stomatologiji. Pošto se pregledi kod stomatologa akumuliraju tokom životnog veka pacijenta, ukupne emisije gasova su izuzetno visoke u poređenju sa onima koje su rezultat drugih zdravstvenih tretmana.

Da bi se smanjila emisija, Svetska stomatološka federacija FDI promoviše smanjenje izvora kroz dobro oralno zdravlje ili prevenciju. To je zato što preventivna stomatologija rezultira manjim brojem pregleda, manje poseta stomatologu, smanjenjem potrošnje materijala i, posledično, manje kliničkog otpada. Stomatološka oboljenja koja se mogu sprečiti ili su u ranim fazama progresije treba da budu ciljane korišćenjem individualizovanih planova održavanja gde kućna nega treba da bude u centru pažnje.

Održiva nabavka

Dr Sanjay Hariyana. (Fotografija: Sanjay Hariyana)

Zašto bi stomatolozi trebalo da teže ka održivoj stomatologiji? Prvo, to je ispravna stvar da se postupa etički; drugo, to je odličan marketinški alat; i konačno, stvara privlačno radno mesto za nove kolege. Pre nego što preduzme korake ka stvaranju ‘zelene’ tj. ekološke stomatološke ordinacije i praktikovanju ‘zelene stomatologije’,stomatolog treba da shvati da održivost minimizira zamke i pojednostavljuje proces.

Da bi se izgradila održiva stomatološka ordinacija, neophodno je odluučiti se za tu promenu sa menadžmentom i iskoristiti efekat ‘curenja’ – širenje stavova i ponašanja kroz jezgro organizacije. Članovi tima moraju da razumeju zašto je promena neophodna, da se osećaju odgovornim za svoje uloge i da budu inspirisani da učestvuju u putu održivosti.

Na primer, prelazak na zelenu energiju dovodi do velikog uticaja, zahteva malo napora i minimizira prekide u svakodnevnoj praksi. Da bi održiva nabavka bila lakša za upravljanje, ona se može podeliti na smanjenu kupovinu, manje trošenje i prelazak na proizvode i usluge sa nižim ugljeničnim otiskom.

Zdravstveni otpad — veliki problem

Medicinska i stomatološka nega stvaraju značajan otpad. Zdravstveni sektor je odgovoran za 5% svih emisija gasova u EU. Upravljanje stomatološkim otpadom je prvenstveno fokusirano na odlaganje amalgama, ali to više nije glavno pitanje. Iako je dobro poznato da stomatološke ordinacije stvaraju velike količine otpada, dostupni su ograničeni podaci o uticaju ovoga na životnu sredinu. Slično održivoj stomatologiji, upravljanju stomatološkim otpadom nedostaje globalni konsenzus o tome kako se pozabaviti određenim ekološkim pitanjima koja su povezana sa stomatologijom.

U svakodnevnom radu stomatološke ordinacije, otpad se stvara iz svih delova poslovanja i može se podeliti u tri kategorije: kućni otpad, opasan otpad i klinički otpad.
Otpad iz domaćinstva sličan je onom koji nastaje u stambenom okruženju i treba ga, ako je moguće, reciklirati.
Opasan otpad se smatra štetnim za ljude i/ili štetnim po životnu sredinu i mora se odložiti u odgovarajućim postrojenjima. Uključuje klinički otpad, radiografske rastvore, amalgam i gips, koji stvara otrovni gas tokom razgradnje na deponijama.

„Primarni cilj održive stomatologije je poboljšanje kvaliteta života kroz preventivnu negu i kvalitetnu operativnu negu.“

Klinički otpad je definisan kao „svaki otpad koji se u potpunosti ili delimično sastoji od ljudskog ili životinjskog tkiva, krvi ili drugih telesnih tečnosti, izlučevina, lekova ili drugih farmaceutskih proizvoda, briseva ili zavoja, špriceva, igala ili drugih oštrih instrumenata“. Takođe je klasifikovan kao opasan i treba ga spaliti.

Četiri R u stomatologiji

Upravljanje otpadom ima za cilj zaštitu ljudi i životne sredine. Ako se pravilno uradi, to takođe može smanjiti troškove jer je većina proizvedenog otpada klinički otpad i skuplji je za odlaganje od kućnog otpada. Popularan način upravljanja otpadom bio je korišćenje četiri R –smanjenje (reduce), ponovna upotreba (reuse) , recikliranje (recycle) i preispitivanje (rethink).

  • REDUCE - smanjite Mnoge prakse rade sa unapred pripremljenim tacnama koje sadrže određene instrumente i materijal za jednokratnu upotrebu, kao što su plastične podloge za tacnu, gaza, vaterolne i pojedinačno pakovana pasta za poliranje. Čim je tacna kontaminirana, svi materijali, i korišćeni i neiskorišćeni, klasifikovani su kao klinički otpad. Ordinacije bi trebalo da preispitaju svoje rutine rada kako bi minimizirale gubitak neiskorišćenog materijala.
  • REUSE - ponovna upotrebite Većina otpada u stomatologiji sastoji se od opreme za jednokratnu upotrebu dizajniranu da minimizira unakrsnu kontaminaciju. Postoji potreba za razvojem novih rešenja koja omogućavaju sterilizaciju i ponovnu upotrebu. Međutim, prakse moraju uzeti u obzir da li je oprema bezbedna za pacijente i osoblje i da li njena proizvodnja i upotreba imaju pozitivan uticaj na životnu sredinu.
  • RECYCLE - reciklirajte Ovo je najizazovnija oblast jer se klinički otpad ne može reciklirati. Najčešći materijali koji se nalaze u kliničkom otpadu su maramice, rukavice i vrećice za sterilizaciju. Trebalo bi da budemo u mogućnosti da uspostavimo rutine koje nam omogućavaju da otvorimo kese čistim rukavicama, odvojimo plastiku od papira i recikliramo na odgovarajući način. Male akcije poput ove mogu imati pozitivan uticaj na životnu sredinu i uštedeti troškove stomatološke ordinacije.
  • RETHINK - razmislite Ponovno razmišljanje je najvažnije od četiri R. Iako se o smanjenju, ponovnoj upotrebi i recikliranju najviše raspravlja, oni se ne bave adekvatno kliničkom realnošću stomatologije ili medicine. Da bi ispunili ciljeve održivog razvoja Ujedinjenih nacija kako su navedeni u Agendi 2030, naši dobavljači moraju razumeti sistem upravljanja otpadom i uskladiti svoje stomatološke proizvode i materijale sa najprikladnijom procedurom na kraju životnog veka – spaljivanjem, deponovanjem ili reciklažom (hemijskom ili mehaničkom).

Krenuti napred

Sav klinički otpad je namenjen za spaljivanje i stoga bi trebalo da bude bio-baziran umesto fosilnog da bi se smanjile neto emisije. Pored toga, potreban je konsenzus o tome kako bezbedno svesti na minimum opremu za jednokratnu upotrebu. Postoji mnogo različitih vrsta plastike koje se koriste u zdravstvenom sistemu, a kružni pristup nikada neće biti postignut ako se recikliraju zajedno. Naši napori u kliničkom okruženju će imati mali uticaj na održivost osim ako ne dođe do usklađivanja proizvodnje opreme, upravljanja otpadom i procedura na kraju životnog veka. Samo tada se može postići dobro oralno zdravlje i smanjen uticaj na životnu sredinu.

Napomena uredništva:

Dr Sanjay Haryana je specijalista za edukaciju i odontologiju u kompaniji TePe Oral Hygiene Products.

https://www.dental-tribune.com/people/dr-sanjay-haryana/ 

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement