DT News - Serbia & Montenegro - Crno-b(ij)eli sv(ij)et stomatologije

Search Dental Tribune

Crno-b(ij)eli sv(ij)et stomatologije

dr Igor Ristć, Beograd
dr Igor Ristć, Beograd

dr Igor Ristć, Beograd

sre. 12 januar 2022

Sačuvaj

Prateći socijalne mreže, reakcije stručne i šire javnosti na postavljene objave, rešavajući probleme pacijenata preko dvadeset godina i diskutujući o tome sa svojim kolegama često postavim sebi pitanje “treba li nam dentalna policija” i da li je zaista sudbina naših pacijenata prepuštena slučaju kod kog stomatologa će potražiti pomoć? Svi smo završili iste ili slične skole, odlazili na iste kongrese. Zasto je onda toliko različit terapijski pristup i ishod lečenja pacijenta? Da li je u redu manji estetski problem resavati sa 24 keramicke nadoknade?

Biti stomatolog kliničar u ovom delu 21. veka nameće višestruke izazove pred sve generacije koje su izabrale našu profesiju kao način da ispune svoje kreativne, poslovne i egzistencijalne ambicije. Rešavati probleme pacijenata u kliničkom smislu, već samo po sebi je više nego zahtevno. Promenila se psihologija pacijenata, povećala očekivanja, smanjila strpljivost i fizička raspoloživost. Stepen lične nesigurnosti se povećao, opsesija estetskim promenama kulminirala, ali i često nezadovoljstvo posle njih kod mnogih psihološki nestabilnih pacijenata. Stomatolog više nije autoritet kome se bezpogovorno veruje, već neko čiji se stav proverava na internetu, sa okolinom ili kroz “second oppinion” konsultacije.

Nagli rast popularnosti i razvoj aspekta estetike samo je unela dodatne izazove u i onako komplikovane načine komunikacije sa pacijentom koji je, sem što zahteva medicinsku pomoć postao i poslovni partner legitimno zahtevajući potrebno uvažavanje, uklapanje u njegove finansijske kapacitete i raspoloživost za dolaske na zakazane termine. Naše kolege medicinari uveliko svoje terapije sprovode kroz konsenzusima usvojene protokole. U stomatologiji tako nešto još uvek ne postoji i ceo plan terapije zasniva se na kompetenciji strucnog tima i tehničkoj opremljenosti prakse u koju je pacijent došao. Zamena kuka npr., u različitim delovima sveta biće izvedana na vrlo sličan način. Rešavanje krezubosti zavisiće od koordinate na kojoj se izvodi. Rešenje istog problema zavisiće i od mesta na koje pacijent udje u bilo kom gradu u regiji. Da li smo ili ne ovladali kvalitetnom implantološkom rehabilitacijom? Da li nam je poznata biomehanika i znamo li kvalitetan hibridni rad sa atečmenima da izvedemo ili ćemo “pustiti” dva viseća molara? Da li ćemo samo uzeti otisak i dati instrukciju laboratoriji da napravi plocastu parcijalnu protezu i da je boja zuba A3?

I dok se u pomenutom slučaju bavimo posledicama gubitka zuba kod pacijenata u godinama, za šta odgovornost stomatologa može da bude pod znakom pitanja, u poslednje vreme izrada velikih nepotrebnih rekonstrukcija pod plaštom estetike, poprima razmere epidemije izvrćući suštinu uloge stomatologa u očuvanju i postizanju oralnog zdravlja pacijenata. Obavezno objašnjenje uz slike “još jednog uspesnog tretmana i zadovoljnog pacijenta” na FB-Ig postovima- “pacijent nije zeleo da nosi (gore, dole) ili uopšte fiksni aparat”, ili “nije bilo vremena za parodontološku pripremu”.  Mogu se sresti i “..nije želeo implante..” sa mostom u rasponu 12/18, među prikazima na socijalnim mrežama, koji bi umesto brojnih “lajkova” verovatno završili na sudu u malo profilisanijem pravnom okruženju.

Veći problem predstavlja nesrazmerno udovoljenje estetskim zahtevima pacijenata u odnosu na biologiju i funkciju kao etički izazov naše profesije. Stomatolog može za dve sekunde da ukloni više zdrave supstance nego što karijes može za dve godine, kao sto može da izbrusi zube i nalepi keramiku koju je proizveo bilo ko, ko sebe naziva tehničarem. Pacijentima je sve teže da traže i pronađu lekara koji će znati šta je pravilna preparacija, integritet parodoncijuma ili pulpnog kompleksa, indikacija za određeni materijal i predloži rehabilitaciju po principu “prvo ne naškodi”u šumi reklama za stomatološke usluge.

Stanje dodatno komplikuju aktuelni postulati lepote i zadovoljstva koji su direktno kreirani prema socijalnim mrežama. Značajno utičući na samopouzdanje, savršeno kreiraju epidemiju BDD-a (body dismorfic disorder), terajući svesno mnoge na višestruku i večnu potragu za raznim estetskim intervencijama.

Taj uticaj je poguban kako za mlađu generaciju stomatologa koji su karijeru započeli u eri “estetske instagram stomatologije” tako i za mlađu populaciju pacijenata, kojoj nema ko da objasni posledice brzopletih odluka da se zdravi zubi radikalno rekonstruisu indirektnim nadoknadama.

Uz napredak adhezivnih i većeg rasprostranjenja CAD/CAM sistema, karamičke nadoknade postale su značajno zastupljenije nego ranije. Istovremeno došlo je do naglog skoka zahteva pacijenata za indirektnim estetskim nadoknadama te je usledila epidemije jatrogenih predimenzioniranih radova pod plaštom minimalno invazivnih stomatoloških procedura. Imajući na usluzi brze CAD-CAM sisteme, banke zuba i efikasne softvere u ordinacijama i laboratorijama, kao lekari sami lakse posežemo za keramičkim nadoknadama u stilu “brusi i lepi, sve gotovo za tri dana”, nego manje invazivnim kompozitnim restauracijama za koje treba veštine, iskustva, vremena i poznavanja elemenata adhezije. Indirektne nadoknade zahtevaju dobro poznavanje ali i razumevanje svih protetskih faza izrade kao i specificne anatomije zuba i parodontalnog tkiva, zahtevaju ozbiljno planiranje uzimajući u obzir biološki supstrat, gradivni materijal, njegovu debljinu, parametre okluzije, dizajn preparacije i na kraju cementiranje a upustamo se u njih lakse nego u profilakticki tretman. Često i bez njega u pripremi!

U mnogim slučajevima dodavanje malo kompozitnog materijala uz beljenje zuba bilo bi dovoljno da pacijenta ucini zadovoljnim, umesto invazivnog tretmana sa dvadeset faseta. Upotreba kompozitnih materijala uz evoluciju adhezivnigh sistema zaista može dovesti do resenja za mnoge estetskte zahteve pacijenata, cuvajući time zdravo zubno tkivo, smanjen trošak i nisku cenu reparacije. Izbegava se na sreću i ono najpogubnije-razocarenje u nas kao lekare, struku i osobe koje rešavaju problem. Da li vam zvuci poznate recenice “Rekla/o je da mora da uradi svih šest da bi se uklopilo…” ili “Sve je povezao-la u blok jer je moja vilica pojedinacno ne bi mogla da izdrži” razočaranog pacijenta u tridesetim koji je došao da se pokaje i zatraži pomoć. Zapitajmo se, koja je perspektiva njegovog oralnog zdravlja u narednim decenijama kada je sa 25 ostao bez gleđi na svim zubima jer je kolega umesto ortodontske indikovao protetsku terapiju?!

Izlaz iz problema kao i njegov uzrok, na sreću ipak leži u nama. Internet je pun loše stomatologije ali i lako dostupnih naučnih informacija, kvalitetnih stručnih članaka i prikaza slučajeva. Kada god uočimo loš prikaz ili neetičnu terapiju, treba to otvoreno reći, zatražiti fotografiju preparacija ili rentgen snimak. Ko je odlučio da karijeru zasniva na lošoj stomatologiji teško će biti preobraćen na taj način, ali za mlade kolege više je nego važno da od starta pacijenta posmatraju kao celinu, zube i usnu duplju kao deo celog tela a oralno zdravlje kao osnovu za opšte. Tehnologije su tu bolje nego ikada a na nama je da odaberemo način na koji ćemo ih koristiti. Držeći se proste maksime da pacijentu uradimo sve što bi uradili sebi ili članu svoje familije, lako ćemo rešiti sve etičke dileme a uz konstantnu edukaciju kroz celu karijeru dodavaćemo nove kliničke elemente i postupke, izbeći zamor, nemotivisanost i sagorevanje u poslu. Povećaćemo time motivaciju i profitabilnost. Biće bolje-svima, na ispravan način!

O autoru

Dr Igor Ristić, specijalista stomatološke protetike, vodi na timskom radu zasnovanu privatnu praksu u Beogradu, više od dvadeset godina. Jedan od pionira estetske stomatologije na ovim prostorima, učestvuje u mnogim projektima u saradnji sa dentalnom industrijom, definisanju naprednih kliničkih protokola i uživa u svakodnevnom radu sa pacijentima. Osnivač Udruženja za estetsku stomatologiju Srbije i član borda ESCD-a.
To post a reply please login or register
advertisement
advertisement