- Austrija / Österreich
- Bosna i Hercegovina / Босна и Херцеговина
- Bugarska / България
- Hrvatska / Hrvatska
- Češka & Slovačka / Česká republika & Slovensko
- Francuska / France
- Nemačka / Deutschland
- Grčka / ΕΛΛΑΔΑ
- Italija / Italia
- Holandija / Nederland
- Nordijske zemlje / Nordic
- Poljska / Polska
- Portugal / Portugal
- Rumunija & Moldavija / România & Moldova
- Slovenija / Slovenija
- Srbija & Crna Gora / Србија и Црна Гора
- Španija / España
- Švajcarska / Schweiz
- Turska / Türkiye
- Velika Britanija & Irska / UK & Ireland
SOLNA, Švedska: Usna šupljina predstavlja složeno mikrookruženje u kojem “cveta” raznolika mikrobna zajednica. Nedavna pregledna studija, koju su sproveli istraživači sa Instituta Karolinska u saradnji sa istraživačima u Južnoj Koreji, Šri Lanki i Australiji, dublje se posvetila oralnim mikrobima i njihovom potencijalnom uticaju na oralnu patologiju, uključujući rak u usnoj šupljini. Podaci prikupljeni u pregledu mogu pomoći u poboljšanju postavljanja dijagnoze i upravljanja oralnim bolestima.
„Tema o povezanosti raka i mikrobioma, uključujući i oralnu šupljinu, je veoma pravovremena“, rekao je vodeći autor dr Georgios Belibasakis, profesor kliničke biologije oralnih infekcija i šef Odseka za oralno zdravlje i parodontologiju na Odeljenju stomatološke medicine na Institutu Karolinska, za Dental Tribune International.
Govoreći o najzanimljivijim nalazima, prokomentarisao je: „Postoje dokumentovane veze između oralnih displastičnih stanja, uključujući oralni rak, i oralnog mikrobioma. Asocijacije ne podrazumevaju nužno uzročno-posledični odnos, ali može postojati začarani krug između uspostavljanja disbiotskog mikrobioma i progresije oralnih patologija. Važan aspekt je da dve glavne komponente oralnog mikrobioma, bakteriom i mikobiom, imaju tendenciju da deluju sinergistički u pogoršanju oralnih patologija. Štaviše, mikrookruženje tumora, u zavisnosti od specifičnog tipa, može favorizovati kolonizaciju i invaziju određenih mikrobnih vrsta za koje je klinički dokazano da su povezane sa datim neoplastičnim stanjem.”
Studija ima dijagnostičke i prognostičke implikacije za oralnu medicinu, a istraživači veruju da bi nalazi mogli pomoći da se objasni složena interakcija između bakterija i gljivica u usnoj šupljini, što dovodi do poboljšane prevencije i upravljanja oralnim karcinomom. Pored toga, prof. Belibasakis je primetio da skrining za promene u bakterijskom i/ili gljivičnom sastavu sumnjivih mesta može pružiti rano otkrivanje ili otkriti obrasce progresije stanja oralne sluzokože kao što je oralni karcinom.
„Varijacije u osnovnom mikrobiomu pojedinca mogu poslužiti kao prediktivni markeri za bilo koje oralno stanje, uključujući karcinogenezu. Dostupni podaci poboljšavaju naše razumevanje ekologije oralnih šupljinaa i njihovih disbiotičkih promena tokom displazije oralne sluzokože i oralnog karcinoma“, prokomentarisao je dr Belibasakis. „Ovo saznanje bi moglo da podrži rane dijagnostičke i prognostičke alate, kao i inovativne tretmane, čineći kvantni skok u oralnoj medicini“, zaključio je on.
Istraživanje pod nazivom “Bacteriome and mycobiome dysbiosis in oral mucosal dysplasia and oral cancer” objavljena je 19. marta 2024. godine u onlajn izdanju časopisa Periodontology 2000.
To post a reply please login or register