DT News - Serbia & Montenegro - Novi dokazi ukazuju na moguću vezu između funkcije mozga i oralnog zdravlja

Search Dental Tribune

Novi dokazi ukazuju na moguću vezu između funkcije mozga i oralnog zdravlja

Pošto je bilo malo prethodnih istraživanja o ovoj temi, magnetna rezonanca se sada koristi za pružanje naznaka o tome kako oralno zdravlje može imati uticaj na funkciju mozga. (Fotografija: Alina Bratosin/Shutterstock)
Anisha Hall Hoppe, DTI

Anisha Hall Hoppe, DTI

ned. 26 februar 2023

Sačuvaj

DALAS, SAD: Povećana incidencija cerebrovaskularnih bolesti mogla bi biti povezana sa genetskom predispozicijom za loše oralno zdravlje, prema novoj studiji koju finansira Američko udruženje za srce. Istraživači su koristili prisustvo hiperintenziteta bele materije mozga, koji su akumulirana oštećenja bele materije, kao dokaz cerebrovaskularne bolesti. Dokumentovano putem magnetne rezonancije (MRI), rezultujući skenovi su pokazali da je kod osoba koje su genetski sklone bezubosti ili karijesu došlo do povećanja hiperintenziteta bele materije u mozgu od 24%.

Hiperintenzitet bele materije je povezan sa potencijalnim problemima sa ravnotežom, mobilnošću i pamćenjem. Istraživači su takođe generisali rezultate mikrostrukturnih oštećenja za učesnike studije. Mikrostrukturno oštećenje je stepen do kojeg se fina arhitektura mozga promenila u poređenju sa slikama za normalan snimak mozga zdrave odrasle osobe sličnog uzrasta.

Koristeći podatke iz UK Biobank, uzorci su uključivali pojedince prvenstveno iz britanskog tj. evropskog porekla. Procenjeno je 105 mogućih genetskih varijacija povezanih sa karijesom, eventualnom potrebom za protezom ili bilo kojim oblikom bezubosti. Istraživači su takođe primetili da, kada je učesnik imao lošije oralno zdravlje i oštećenja osim karijesa i bezubosti kao rezultat genetike, rezultat mikrostrukturnog oštećenja se povećao na 43%.

Vodeći autor studije dr Siprijen Rivijer (Dr Cyprien Rivier), istraživač na postdoktorskim studijama na Odeljenju za neurologiju Medicinskog fakulteta Jejla u Nju Hejvenu u Konektikatu, prokomentarisao je u saopštenju za štampu: „Proučavanje oralnog zdravlja je posebno važno jer se loše oralno zdravlje dešava često i faktor je rizika koji se lako može promeniti i eliminisati – svako može efikasno da poboljša svoje oralno zdravlje uz minimalno vreme i finansijska ulaganja.” Dr Rivier je takođe primetio vrednost korišćenja alata za neuroimidžing kao što je MRI za procenu uticaja oralnog zdravlja na funkciju mozga.

Dr Džozef P. Broderik, profesor na Odeljenju za neurologiju i rehabilitacionu medicinu Univerziteta u Sinsinatiju i član Saveta za moždani udar, rekao je da bi nalazi trebalo da podstaknu više istraživanja, ali nisu konkretan dokaz da će poboljšana oralna higijena poboljšati zdravlje mozga. On je primetio da se genetski faktori za različita stanja mogu preklapati sa onima koji uzrokuju loše oralno zdravlje. Dr Broderik je rekao: „Faktori životne sredine kao što su pušenje i zdravstveni uslovi kao što je dijabetes su mnogo jači faktori rizika za loše oralno zdravlje od bilo kog genetskog markera – osim retkih genetskih stanja povezanih sa lošim oralnim zdravljem, kao što je defektna ili nedostajuća gleđ.

Nalazi su predstavljeni na Međunarodnoj konferenciji o moždanom udaru Američkog udruženja za moždani udar 2023, koja je održana od 8. do 10. februara u Dalasu u Teksasu.

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement