DT News - Serbia & Montenegro - Kako stomatološki tim može pomoći u smanjenju anksioznosti pacijenta?

Search Dental Tribune

Kako stomatološki tim može pomoći u smanjenju anksioznosti pacijenta?

Stručnjaci za stomatologiju „moraju biti na oprezu kako bi identifikovali pacijente sa velikim strahom od zubara“, prema dr Lisi Svensson. (Fotografija: Nestor Rizhniak / Shutterstock)
Brendan Day, Dental Tribune International

Brendan Day, Dental Tribune International

pet. 9 april 2021

Sačuvaj

GETENBORG, Švedska: Iako uzroci straha od stomatologa i intervencije mogu biti nejasni i višestruki, efekti dentalnee anksioznosti kod pacijenata su dobro poznati. Kako se anksioznost povećava, pacijenti mogu izbegavati posete stomatologu i stomatološke tretmane, zanemarujući pritom svoje oralno zdravlje. U Švedskoj je studija sprovedena na Univerzitetu u Geteborgu otkrila da je nivoi dentalne anksioznosti u toj zemlji znatno opali poslednjih decenija, ističući koristi koje donosi preventivni pristup oralnom zdravlju.

Nacionalno istraživanje koje je obuhvatilo 3.500 nasumično odabranih odraslih osoba iz populacije Švedske sprovela je dr Lisa Svensson, stomatolog u švedskoj javnoj stomatološkoj službi, u okviru svog istraživanja za doktorat iz odontološke nauke na Univerzitetu u Geteborgu. Od ispitanika, 4,7% je izjavilo da ima ozbiljnu dentalnu anksioznost, 4,5% je reklo da je na umerenom nivou, a 9,8% je kategorizovalo svoj nivo dentalne anksioznosti kao nizak. Preostalih 80,9% izjavilo je da nema strah od stomatologa - zapanjujuća cifra u poređenju sa sličnom studijom sprovedenom 1962. godine koja je utvrdila da je ta brojka samo 38,5% za odraslu švedsku populaciju.

Dr Lisa Svensson sprovela je nacionalnu studiju slučajno odabranih odraslih Šveđana i otkrila da je nivo zubne anksioznosti znatno opao od 1960-ih. (Fotografija: Univerzitet u Geteborgu)

Prema dr Svensson, nema jedinstvenog jasnog odgovora zašto je nivo zubne anksioznosti opao u ovoj nordijskoj zemlji. „Može se pretpostaviti da su se tehnički napredak i veći fokus na subjektivne vrednosti razvili u stomatologiji tokom poslednjih decenija, kao i veći fokus na preventivnoj nezi“, rekao je Svensson za DTI.

„Veliki deo stanovništva rano počinje da dolazi kod stomatologa - u Švedskoj je to već sa 3 godine, kada su problemi sa oralnim zdravljem uglavnom retki. Današnje stanovništvo takođe ima bolje oralno zdravlje od stanovništva pre 50 godina, što rezultira manje invazivnim lečenjem zuba, a značajan deo populacije takođe posećuje stomatologa godinama pre nego što je potrebno lečenje, što takođe može uticati na smanjenje dentalne anksioznosti. “

Kontrola okidača za dentalnu anksioznost

U svom istraživanju, dr Svensson je otkrila da su bol i nedostatak kontrole podražaji od kojih se najviše plaše osobe koje imaju tešku dentalnu anksioznost. S obzirom na relativnu lakoću sa kojom stomatolozi često mogu da kontrolišu ove okidače, na stomatološkoj profesiji je da se bavi preventivnim merama i tretmanima kako bi smanjio anksioznost pacijenata, primetila je dr Svensson.

„Budite velikodušni sa lokalnim anestetikom - i opštim analgeticima, ako je potrebno - i pružite pacijentima mogućnost da zaustave stomatološki tretman ako osete potrebu za tim“, rekla je za DTI. „Obaveštavanje pacijenata o postupku, šta ćemo raditi, zašto i kada, čak i tokom postupka, takođe će dati pacijentima osećaj kontrole.“

Iako je dr Svensson priznala da odrasli pacijenti sa ozbiljnom dentalnom anksioznošću „mogu biti upućeni i u specijalizovane klinike“ radi psihološkog bihejvioralnog lečenja, stomatolozi ipak moraju biti u mogućnosti da se nose sa tim pacijentima, jer „iz kliničke perspektive pacijenti sa ozbiljnom dentalnom anksiznošću pojedinci često dolaze u opšte stomatološke ordinacije”.

„Budite velikodušni sa lokalnim anestetikom - i opštim analgeticima, ako je potrebno - i pružite pacijentima mogućnost da zaustave stomatološki tretman ako osete potrebu za tim“

Što se tiče uticaja COVID-19 na dentalnu anksioznost, dr Svensson je nagovestila da je potencijalno još uvek prerano da se to utvrdi. „Razvijanje dentalne anksioznosti je dug proces, ali osobe sa tim strahom  često izbegavaju stomatologa, a pandemija COVID-19 je dobar izgovor za izbegavanje stomatoloških tretmana“, zaključila je.

Doktorska teza pod nazivom  Dental Anxiety: Prevalence, Measurements and Consequences objavljena  je novembra 2020.od strane Sahlgrenska akademije na Univerzitetu u Geteborgu.

To post a reply please login or register
advertisement
advertisement